Sramota, nebriga i nemar, tri su riječi koje bi opisale odnos institucija Vlade
Hercegovačko-neretvanske županije prema osobama s invaliditetom.

Niti jedna osoba iz Ministarstva obrazovanja, nije se pojavila na sastanku ''Prezentacija o primjeni i značaju člana 24. UN Konvencije o osobama sa invaliditetom u HNŽ/K i prezentacija Indikatora za praćenje provedbe inkluzivnog obrazovanja u BiH''.

''Inkluzija u obrazovanju u HNŽ-u postoji na papiru, ali ne i u praksi'', rekla je za Bljeska.info Jasna Rebac, predsjednica mladih Ružićnjak Los Rosalesa, koja je lider koalicije organizacija Osoba s invaliditetom naše županije.

Osobe s invaliditetom žive sada

''Današnja aktivnost vezana je za prezentaciju 'Indikatora inkluzivnog obrazovanja u BiH', koje postoji samo na papiru, a u praksi ga nema, a osobe s invaliditetom žive sada i sada im treba obrazovanje, kako bi se obrazovali za bolje sutra i živjeti život dostojan čovjeka'', rekla je Rebac, govoreći da se mladi i djeca s invaliditetom cijeli život nalaze uvijek u nekom kraju.

Foto: Bljesak.info / Jasna Rebac

Pandemija je, kaže, samo potvrdila da su mladi i djeca s invaliditetom još više pogođenija.

''Zbog toga su ovi indikatori su kao tas na vagi - da se izmjeri koliko, kako na koji način se i kako verificira količina inkluzije od predškolskog osnovnoškolskog do visokog obrazovanja'', rekla je Rebac.

U predškolskom obrazovanju inkluzija je u potpunosti zakinuta, a Rebac kaže da prvo treba donijeti Zakon o predškolskom odgoju a onda početi rješavati drugo, jer mi smo županija koja još uvijek nema Zakona o predškolskom odgoju.

Tko je kriv

Odgovarajući na pitanje tko bi mogao biti najveći krivac za ovakvo stanje, Rebac kaže da su najveći krivac su i same osobe s invaliditetom, jer ne traže svoje pravo, a nitko im ga ponuditi neće.

Video: Rebac: U pandemiji osobe s invaliditetom daleko od procesa obrazovanja

''Dakle mala djeca ne znaju sama tražiti prava, to ali znaju njihovi roditelji. Krivci su i oni koji direktno rade u nastavi što ne traže da se ispune uslovi od onih koji su dužni da brinu o obrazovnim institucijama, do onih koji su potpisali UN konvenciju i obvezali se člankom 24 da će implementirati u praksi inkluzivno obrazovanje'', kazala je Rebac zaključujući da inkluzivno obrazovanje nije samo za djecu i mlade s invaliditetom, već je inkluzivno obrazovanje za sve.

Igor Ledić, otac 10-godišnjaka s Down sindromom i predsjednik Udruge za Down sindrom, kaže da su osobe s invaliditetom djeca i mladih najmarginaliziranija skupina u našem društvu.

Nezadovoljstvo

''Predrasude i neznanje javnosti, neodgovarajuća i nedovoljna podrška vlasti su samo neki od problema s kojima se susreću djeca i mladi s invaliditetom'', kaže Ledić, dodajući da udruge i roditelji sami pokušavaju graditi bolju budućnost djeci.

''Govoreći kao roditelj nisam zadovoljan, ministarstvo možda smatra da ako daju asistenta u nastavi da su riješili pitanje inkluzivnog obrazovanja. Ali to nije točno, to je samo jedan djelić… I ovdje smo došli do jednog apsurda gdje se novac troši nenamjenski, a nisu stvoreni preduvjeti za inkluzivno obrazovanje jer nemamo stručne suradnike, niti educirano nastavno osoblje, a nemamo izrađene individualne nastavne planove i programe'', rekao je Ledić.

Foto: Bljesak.info / Igor Ledić

Današnji sastanak, kaže Ledić, prije svega trebao je nadležne podsjetiti obveze koje su dužni ispuniti, po članku 24 konvencije o pravima osoba s invaliditetom.

Ministarstvo je svrha samo sebi

''Također ih želimo upoznati o kampanji 'Probudi se' čiji je cilj jačanje svijesti o pravima i značaju osoba i mladih s invaliditetom. Isto tako tražimo što skorije uspostavljanje funkcionalnog sistema osnovnog obrazovanja čije će se stanje i uspjeh implementacije pratiti i mjeriti pomoću indikatora, koji su usklađeni s člankom 24 i voljeli bi da se usvoje i krenu s implementacijom'', kaže Ledić, dodajući da ono što moramo zvati inkluzivno obrazovanje nema alternativu.

''Nećemo ići unazad nego samo naprijed, čim prije se to shvati, bit će nam lakše da krenemo i doprinesemo kvalitetnom inkluzivnom obrazovanju. Prošli tjedan imali smo sastanak s predstavnicima i ravnateljima predškolskih i osnovnoškolskih ustanova, a sastanku se većina ravnatelja nije odazvala'', rekao je Ledić, dodajući da je dio koji se odazvao, donio poražavajuće zaključke.

''Jedan od glavnih zaključaka sastanka s predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama je da u HNŽ-u nema inkluzije. I danas su bili pozvani svi relevantni koji mogu doprinijeti razvoju situacije od studentskih zborova, univerziteta, pa do ministra i odgovornih iz ministarstva obrazovanja. To jednostavno govori jesu li svrha sami sebi ili djeci'', rekao je Ledić.